Lički krumpir

Eh, ni med krumpirom ni pravice! Naime, zbog karakteristične nadmorske visine, razlike u noćnoj i dnevnoj temperaturi, što krumpiru odgovara, i rastresitom tlu bogatom organskim tvarima, baš krumpir uzgojen u Lici ima tu posebnu kakvoću.  Osim toga ličkom je krumpiru, uz varaždinsko zelje i meso zagorskog purana, 11. studenog 2011. godine Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja odobrilo registraciju zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. Zahtjev za zaštitu ličkog krumpira iniciran je od strane udruga njegovih proizvođača iz Gospića. Ande su pradomovina krumpira... ...točnije područje Perua, uz jezero Titicaca. Inke su tamo bili glavni uzgajivači, a u Europu je stigao oko 1570. godine, kao plijen osvajača Južne Amerike, na dvor španjolskoga kralja Filipa II.  Kako je stigao u Liku? Pretpostavka je da su ga donijeli graničari. Kako je u vrijeme Austro-ugarske taj prostor bio organiziran kao Vojna krajina, svi radnosposobni muškarci su u u nekom trenutku bili vojačeni, a kad se nije trebalo boriti, onda su se bavili zemljoradnjom. Navodno je jedna satnija 1769. godine dobila sjeme krumpira i prvi put ga posadila baš u  Lici.  Za proizvodnju pravog ličkog krumpira koriste se sorte koje su same po sebi kvalitetnije: imaju veći postotak suhe tvari – minerala i vitamina, a uzgojem u Lici taj je udio još za 20-tak posto viši zbog ranije navedenih, prirodnih razloga. Temperaturne razlike važan su element u oblikovanju kakvoće ličkog krumpira jer se vegetacija u njemu usporava kada se temperatura tijekom noći značajnije spusti u odnosu na dnevnu temperaturu. Sporija vegetacija ima za posljedicu da krumpir skuplja više suhe tvari. Sve je to uvjet za višu kvalitetu, ali istodobno nosi manji prinos jer usporavanje vegetacije smanjuje njegov rast. Uzgajivači još dodatno paze na plodored i obradu tla, u gnojidbi se koristi stajski gnoj kao organsko gnojivo, zadržavanje tradicionalne dimenziju uzgoja doprinjelo je i dobivanju certifikata za proizvodnju ličkog krumpira. Kao proizvod zaštićena zemljopisnog podrijetla lički krumpir je namirnica kojoj ta zaštita vrijedi u preko osamdeset zemalja svijeta: uz zemlje Europske Unije taj su sporazum, Madridsku povelju, potpisale i mnoge druge. Lički krumpir je zaštićen  Lički je krumpir titulu zaštićenog proizvoda dobio  zahvaljujući inicijativi entuzijasta, te znanstvenika iz Poljoprivredne zadruge Lovinac uz potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Time se on, kao brand, našao u elitnoj skupini proizvoda s geografskim podrijetlom poput: šampanjca (Champagne, Francuska), mesne kobasice mortadele (Mortadella Bologna, Italija) ili sireva parmezan (Parmigiano Reggiano, Italija), gorgonzola ( Italija) i feta (Grčka). Stoga, pri slijedećoj kupovini i nabavci krumpira, podržite domaće, kvalitetne proizvode i potražite lički krumpir. Select ratingProsječan receptDobar receptVrlo dobar receptOdličan receptIzvrstan recept Prosjek: 3.5 (+2)

Zašto izdvajamo baš lički krumpir kad se ti gomolji uzgajaju po cijeloj Hrvatskoj? 

Eh, ni med krumpirom ni pravice! Naime, zbog karakteristične nadmorske visine, razlike u noćnoj i dnevnoj temperaturi, što krumpiru odgovara, i rastresitom tlu bogatom organskim tvarima, baš krumpir uzgojen u Lici ima tu posebnu kakvoću. 

Osim toga ličkom je krumpiru, uz varaždinsko zelje i meso zagorskog purana, 11. studenog 2011. godine Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja odobrilo registraciju zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. Zahtjev za zaštitu ličkog krumpira iniciran je od strane udruga njegovih proizvođača iz Gospića.

Ande su pradomovina krumpira...

...točnije područje Perua, uz jezero Titicaca. Inke su tamo bili glavni uzgajivači, a u Europu je stigao oko 1570. godine, kao plijen osvajača Južne Amerike, na dvor španjolskoga kralja Filipa II. 

Kako je stigao u Liku?

Pretpostavka je da su ga donijeli graničari. Kako je u vrijeme Austro-ugarske taj prostor bio organiziran kao Vojna krajina, svi radnosposobni muškarci su u u nekom trenutku bili vojačeni, a kad se nije trebalo boriti, onda su se bavili zemljoradnjom. Navodno je jedna satnija 1769. godine dobila sjeme krumpira i prvi put ga posadila baš u  Lici.

 Za proizvodnju pravog ličkog krumpira koriste se sorte koje su same po sebi kvalitetnije: imaju veći postotak suhe tvari – minerala i vitamina, a uzgojem u Lici taj je udio još za 20-tak posto viši zbog ranije navedenih, prirodnih razloga. Temperaturne razlike važan su element u oblikovanju kakvoće ličkog krumpira jer se vegetacija u njemu usporava kada se temperatura tijekom noći značajnije spusti u odnosu na dnevnu temperaturu. Sporija vegetacija ima za posljedicu da krumpir skuplja više suhe tvari.

Sve je to uvjet za višu kvalitetu, ali istodobno nosi manji prinos jer usporavanje vegetacije smanjuje njegov rast. Uzgajivači još dodatno paze na plodored i obradu tla, u gnojidbi se koristi stajski gnoj kao organsko gnojivo, zadržavanje tradicionalne dimenziju uzgoja doprinjelo je i dobivanju certifikata za proizvodnju ličkog krumpira. Kao proizvod zaštićena zemljopisnog podrijetla lički krumpir je namirnica kojoj ta zaštita vrijedi u preko osamdeset zemalja svijeta: uz zemlje Europske Unije taj su sporazum, Madridsku povelju, potpisale i mnoge druge.

Lički krumpir je zaštićen 

Lički je krumpir titulu zaštićenog proizvoda dobio  zahvaljujući inicijativi entuzijasta, te znanstvenika iz Poljoprivredne zadruge Lovinac uz potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Time se on, kao brand, našao u elitnoj skupini proizvoda s geografskim podrijetlom poput: šampanjca (Champagne, Francuska), mesne kobasice mortadele (Mortadella Bologna, Italija) ili sireva parmezan (Parmigiano Reggiano, Italija), gorgonzola ( Italija) i feta (Grčka).

Stoga, pri slijedećoj kupovini i nabavci krumpira, podržite domaće, kvalitetne proizvode i potražite lički krumpir.

Select ratingProsječan receptDobar receptVrlo dobar receptOdličan receptIzvrstan recept

Prosjek: 3.5 (+2)